Slučaj bullyinga u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi kulminirao je tako da je učenik petog razreda morao biti hospitaliziran zbog tjelesnih ozljeda koje mu je nanio njegov vršnjak. Majka dječaka koji je godinama bio žrtva nasilja u školi pokušavala je sve kako bi svoje dijete spasila iz te situacije, ali na kraju je jedino rješenje bilo da ga prebaci u drugu školu. Nasilni dječak maltretirao je i druge učenike, a igrom slučaja od ove školske godine i on pohađa drugu školu.
Ponekad je i premještanje djeteta koje je žrtva bullyinga u drugu školu rješenje. Bitna je poruka koju dajemo djetetu. Nećemo mu poručiti da bježimo od problema, nego da ga pokušavamo riješiti. Kada vidimo da se neka ponašanja ne mogu promijeniti, čak i mi sugeriramo promjenu sredine, kaže dr. med., spec. psihijatar Domagoj Štimac iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
No što bi bilo da se nasilni dječak nije preselio, odnosno da se slučaj nije, kako kažu u školi, riješio sam od sebe?
"Zlostavljano se dijete srami toga što mu se događa i vrlo teško o tome govori. Već sama činjenica da je vaše dijete progovorilo o nasilju i vidjelo na vama da vam je stalo može jako puno pomoći"
Namjeravali smo, po naputku savjetnice za pedagogiju iz Agencije za odgoj i obrazovanje, primijeniti metodu da tijekom nastave u razredu što češće bude prisutan netko od stručnog osoblja, pedagoginja, logopetkinja, ravnatelj, tako da problematični učenik zna da ga uvijek netko nadgleda, govori ravnatelj škole koji je tu funkciju preuzeo krajem prošle školske godine. Dodaje da je u rješavanju slučajeva bullyinga problem i deficitarnost osoblja u stručnim službama. Ova zagrebačka škola ima 850 učenika i jednog pedagoga. Od stručnih suradnika u školi rade još logoped i knjižničar, a s obzirom na broj učenika, škola ima pravo i na četvrtog.
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa (MZOS) poslali smo dopis u kojem tražimo odobrenje za zapošljavanje psihologa. Zbog broja učenika imamo pravo na još jednog stručnog suradnika, mada se i tada trebate dobro pomučiti da dobijete odobrenje od Ministarstva, ističe ravnatelj.
Što škole konkretno mogu učiniti u slučaju bullyinga? Posao je škole detektirati i obavijestiti nadležne institucije i škola nema ovlasti poduzeti sankcije protiv problematičnog učenika, osim pedagoških mjera. Kada se bullying detektira, prvo se obavještavaju roditelji te Centar za socijalnu skrb, a zatim, ovisno o slučaju, pravobraniteljica za djecu, MZOS, a sve te službe, kaže ravnatelj, rade tromo i sporo.
Odgovor na pitanje zbog čega institucije zakazuju u rješavanju bullyinga u školama tražili smo i od MZOS-a, ali ni nakon mjesec dana čekanja odgovor nismo dobili.
DJEVOJČICE ZNAJU BITI OKRUTNIJE OD DJEČAKA
Ravnatelj jedne druge zagrebačke osnovne škole kaže da su neki roditelji, kada ih se obavijestilo da njihovo dijete provodi nasilje, reagirali tako da su prijavili školu nadležnoj inspekciji smatrajući da je zapravo njihovo dijete ugroženo.
Slovenija je takve situacije riješila tako da roditelj kada prijavljuje školu, mora uplatiti sto eura. Ako se dokaže da je bio u pravu, vrati mu se novac, a ako ne, onda ostane bez sto eura. Na taj način smanjili su broj neutemeljenih prijava za 90 posto, priča ravnatelj te otkriva u kakvim se situacijama učitelji svakodnevno nalaze:
Ravnatelj nam otkriva i da djevojčice znaju biti puno okrutnije od dječaka jer su sklonije izoliranju, ogovaranju i maltretiranju preko društvenih mreža.
Najbitnija za rješavanje problema jest komunikacija s roditeljima. Ako imate feedback od roditelja i djeteta koje vrši bulliyng, onda se problem uspije riješiti. U dosta slučajeva roditelj ne može prihvatiti da je njegovo dijete sposobno nekoga maltretirati. Škole na bullying reagiraju u sekundi i naprave što je u njihovoj moći. Nekad bullying i nije lako detektirati jer djeca kriju da su žrtve', tvrdi ravnatelj.
U detektiranju bullyinga bitno je i znati razlikovati bullying i dječju igru.
Djeca i tinejdžeri često se šale ili komuniciraju na načine koji uključuju ruganje ili gurkanje. Za razliku od dječje igre, u kojoj su dvije strane ravnopravne, ili se nadmoć izmjenjuje od situacije do situacije, bullying uključuje neravnotežu moći u kojoj je zlostavljač uvijek i stalno nadmoćan. Isto tako, kod dječje igre emocionalni ton izmjenjuje se od smijeha do ljutnje. Za razliku od toga, bullying uključuje trajnu i vrlo često intenzivnu uznemirenost, bespomoćnost i patnju žrtve, dok je zlostavljač obično hladan, okrutan i kontrolira situaciju, objašnjava psihologinja, dr. sc. Ana Kandare Šoljaga te daje savjete roditeljima čija su djeca žrtve bullyinga, ali i roditeljima čija djeca vrše bullying.
"Ravnatelj jedne zagrebačke škole kaže da su neki roditelji, kada ih se obavijestilo da njihovo dijete provodi nasilje, reagirali tako da su prijavili školu inspekciji smatrajući da je zapravo njihovo dijete ugroženo"
5 SAVJETA ŠTO UČINITI AKO JE VAŠE DIJETE ŽRTVA BULLYINGA
1. Nemojte se odmah konfrontirati sa zlostavljačem i njegovim roditeljima, jer biste tako mogli dodatno 'potpaliti vatru'. Nikako nemojte ohrabrivati dijete da uzvrati zlostavljaču po sistemu 'oko za oko, zub za zub'. Uzvraćanje agresijom na agresiju zove se rat, a u ratu se mogu dogoditi ozbiljna stradanja i jako je teško kontrolirati situaciju.
2. Pokušajte prikupiti što je moguće više informacija o tome što se događa. Razmotrite pažljivo i ponašanje svoga djeteta kako biste stekli uvid u to što može u svom ponašanju promijeniti vaše dijete, kako bi se efikasno zaštitilo.
3. Slušajte pažljivo svoje dijete. Zlostavljano se dijete srami toga što mu se događa i vrlo teško o tome govori. Već sama činjenica da je vaše dijete progovorilo o problemu i vidjelo na vama da vam je stalo može jako puno pomoći. Isplakati se u zagrljaju osobe koja nas voli često napravi više nego sve intervencije zajedno.
4. Objasnite djetetu da neka djeca imaju problema sa sobom jer su možda i sama žrtve nasilja kod kuće ili se s niskim samopoštovanjem, nezadovoljstvom i vlastitim strahovima nose na neprikladan način. Pomognite djetetu da shvati kako zlostavljač nije velik i moćan koliko mu se to čini.
5. S djetetom razgovarajte o načinima kako se zaštiti od zlostavljača. Razgovarajte o tome kako odgovoriti na zlostavljanje. Na primjer:
- ne pokazuj da te zlostavljanje ljuti i uznemirava jer to 'hrani' zlostavljača
- ne reagiraj, ignoriraj zlostavljača, otiđi iz situacije
- složi se sa zlostavljačem, kaži 'Imaš pravo', i otiđi
- uvijek budi u grupi s drugom djecom, ne osamljuj se
- ako trebaš bježati, uvijek bježi prema ljudima, a ne na osamu
- ne ulazi ni u kakve razgovore sa zlostavljačem
- probaj ne shvaćati osobno ovaj problem jer su problemi djeteta koje zlostavlja uzrok, a ne ti
5 SAVJETA ŠTO UČINITI AKO JE VAŠE DIJETE BULLY
1. Ako je vaše dijete zlostavljač, ono hitno treba vašu pomoć. Nikada sretan čovjek nema potrebu biti loš prema drugim ljudima. Ako vaše dijete zlostavlja drugu djecu, sasvim je sigurno da imate nesretno dijete, koje vas treba.
2. Nemojte misliti da biste vi trebali znati ako vaše dijete ima problema. Djeca zlostavljači neće roditeljima pričati o svojim 'aktivnostima', a niti o svojim lošim stanjima koja su ga dovela do takvog ponašanja. Da biste shvatili zašto vaše dijete povrjeđuje druge, možda ćete trebati pomoć psihologa.
3. Iako neka djeca zlostavljači nemaju obiteljskih problema, dobro bi bilo da razmislite o tome što vaše dijete uči o nasilju kod kuće. Djeca koja gledaju nasilje ili ga i sama trpe uče da 'jači tlači', pa će svoju bol prenijeti u agresivnu kontrolu onih koje vide slabijima od sebe.
4. Razgovarajte s djetetom o tome da je zlostavljanje ozbiljan problem koji vi nećete tolerirati. Potražite zajedno s djetetom razloge zašto je zlostavljanje loše i kako se osjeća žrtva zlostavljanja. Naglasite da kada zlostavlja drugu djecu, zapravo ostavlja loš dojam i govori o sebi ružne stvari. Objasnite da su zlostavljači mahom nesretni, nesigurni ljudi. Učite svoje dijete kako efikasnije rješavati sukobe i probleme, a i važnost tolerancije.
5. Nagradite dijete kada vidite da se trudi i reagira nenasilno.
0 komentari:
Objavi komentar